FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
butileni (buteni), C4H8, treći član homolognog niza alkena, bezbojni plinovi, rabe se za dobivanje umjetnih materijala i drugih kemijskih spojeva.
Butlerov, Aleksandr Mihajlovič, ruski kemičar (Čistopol’, Tatarska Republika, 15. IX. 1828 – Butlerovka, Tatarska Republika, 17. VIII. 1886). Profesor u Kazanu i Petrogradu. Bavio se organskom kemijom, posebno pojavom izomerije. Uveo pojam strukture molekula i otkrio sekundarne i tercijarne… Nastavi čitati →
C 1. Treće slovo abecede. 2. U rimskom pisanju brojeva znak za 100 (latinski: centum). 3. kem Znak za ugljik (carboneum). 4. fiz Znak za brzinu svjetlosti (c), od latinskog celeritas. 5. fiz Oznaka za stupanj temperature… Nastavi čitati →
Ca (latinski: calcium), znak za kemijski element → kalcij.
caklovice, minerali u bubrežastim i grozdastim agregatima glatke i sjajne površine (minerali hematit i limonit).
Calvin, Melvin, američki kemičar (St. Paul, Minnesota, 8. IV. 1911 – Berkeley, 8. I. 1997). Radio na Sveučilištu u Berkeleyu (SAD) kao profesor i direktor Laboratorija za kemijsku biodinamiku. Sudjelovao (1941 –45) u izradi američke… Nastavi čitati →
camera lucida (latinski), svijetla komora, optički instrument za crtanje i kopiranje objekata. Sastoji se od prizme i zrcala koji obrise predmeta reflektiraju npr. na papir. Izumio ju je William Hyde Wollaston (1812).
camera obscura (latinski), tamna komora, preteča fotografskog aparata. Iznutra je pocrnjena, ima malen otvor na jednoj strani, a na mutnom staklu na suprotnoj strani nastaje obrnuta slika predmeta koji se nalazi ispred otvora. Sastavni je dio fotoaparata i filmske kamere.… Nastavi čitati →
Campbell, William Wallace, američki astronom (okrug Hancock, Ohio, 11. IV. 1862 – San Francisco, 14. VI. 1938). Direktor opservatorija Lick (od 1890), profesor (od 1901) i predsjednik Sveučilišta California (1923–30) i Nacionalne akademije znanosti (1931–35).… Nastavi čitati →
Cannizzaro, Stanislao, talijanski kemičar (Palermo, 13. VII. 1826 – Rim, 10. V. 1910). Profesor u Alessandriji (Pijemont, od 1851), Genovi (od 1855), Palermu (od 1860). Prvi uvidio važnost Avogadrove hipoteze i objasnio razliku između atoma… Nastavi čitati →
Cannon, Annie Jump, američka astronomkinja (Dover, Delaware, 11. XII. 1863 – Cambridge, Massachusetts, 13. IV. 1941). Istaknula se radom na velikom katalogu zvjezdanih spektara (Henry Draper Catalogue). Objavila katalog zvijezda promjenjiva sjaja (sama ih… Nastavi čitati →
Cantor, Georg Ferdinand Ludwig Phillip, njemački matematičar (Sankt Peterburg, 3. III. 1845 – Halle, 6. I. 1918). Profesor matematike i filozofije u Halleu (1869–1913), jedan od glavnih predstavnika matematičke misli XIX. stoljeća. Osnivač moderne teorije… Nastavi čitati →
Cantor, Moritz Benedikt, njemački povjesničar matematike (Mannheim, 23. VIII. 1829 – Heidelberg, 10. IV. 1920). Profesor u Heidelbergu (1863–1913). Prvi profesor povijesti matematike. Njegova Predavanja o povijesti matematike (1880–1908) bila su prvi sustavni prikaz povijesti matematike.
Capra, Fritjof, austrijski fizičar i futurolog (Beč, 1. II. 1939). Profesor Sveučilišta u Berkeleyu, SAD. Bavi se kvantnom teorijom polja, fizikom elementarnih čestica kao i filozofijskim, kulturološkim, društvenim i političkim aspektom prirodnih znanosti. Povezuje suvremenu znanost s… Nastavi čitati →
Capricornus, zviježđe → Jarac.
caput mortuum (latinski: mrtvačka glava), alkemijsko ime za željezni (III)-oksid koji služi u bojadisarstvu (pompejansko crvenilo) i za poliranje (stakla, dragoga kamenja, kovina).
Carathéodory, Constantin, njemački matematičar grčkog podrijetla (Berlin, 13. IX. 1873 – München, 2. II. 1950). Profesor na nekoliko europskih sveučilišta (Hannover, Wrocław, Göttingen, Berlin, Atena, Smirna). Bavio se varijacijskim računom, teorijom funkcija realne varijable, teorijom… Nastavi čitati →
Cardano, Girolamo (latinski: Hieronymus Cardanus), talijanski matematičar, fizičar, liječnik, filozof i astrolog (Pavia, 24. IX. 1501 – Rim, 21. IX. 1576). Profesor u Paviji i Bologni. Dao prvi klinički opis tifusne groznice. U De subtilitate rerum… Nastavi čitati →
Carlson, Chester Floyd, američki fizičar (Seattle, 8. II. 1906 – New York, 19. IX. 1968). Izumio kserografiju (1938). Izum patentirao 1940, a komercijalna upotreba počela 1947. potpisom ugovora s tvrtkom Haloid Company (danas Xerox).
