FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Fermat, Pierre de, franc. matematičar (Beaumont-de-Lomagne, 20. I. 1601 – Castres, 12. I. 1665). S B. Pascalom postavio temelje teoriji vjerojatnosti, razvio modernu teoriju brojeva, jedan je od preteča analitičke geometrije i diferencijalnog računa. Postavio… Nastavi čitati →
fermentacija (vrenje), proces razgradnje org. spojeva (npr. ugljikohidrata) uz pomoć enzima (fermenata) iz mikroorganizama (npr. alkoholno vrenje). Pri f. dolazi do razvijanja plinova.
fermi (po tal. fizičaru E. Fermiju), kratica f, mjerna jedinica duljine u nuklearnoj fizici; 1 f = 10-15 m. Jednaka je SI-jedinici femtometar (fm).
Fermi-Diracova statistika, dio kvantne statistike (teorije) koji se zasniva na Paulijevu principu. Govori o energiji elektronskog plina u kovini i rasporedu elektrona ovisno o temperaturi kovine. Objašnjava velike vrijednosti toplinskoga kapaciteta kovine na niskim temperaturama.
Fermi, Enrico, talijanski i američki fizičar (Rim, 29. IX. 1901 – Chicago, 28. XI. 1954). Profesor fizike u Rimu (1926–38), na Sveučilištu Columbia u New Yorku (1939–45) i u Chicagu. Neovisno o Paulu Diracu razvio… Nastavi čitati →
fermij, znak Fm, umjetno dobiven radioaktivni kem. element iz niza aktinida, red. br. 100. Otkriven 1952. i nazvan centurij (1955. dobio ime po E. Fermiju). Poznato deset izotopa fermija s masenim brojevima 248–257. Najstabilniji je izotop Fm-257 s vremenom poluraspada 80 dana.
fermioni, elementarne čestice s polovičnim spinom. Za njih vrijedi Fermi-Diracova statistika i podvrgavaju se principu isključenja (Pauli). U fermione spadaju leptoni (elektroni i neutrina) i kvarkovi.
ferocen, spoj koji nastaje interakcijom željeza i ugljika u nezasićenim cikličkim ugljikovodicima. → metaloceni.
feroelektricitet (od latinskoga ferrum željezo, electricus električan, prema grčkom: elektron jantar, preko njemačkoga Elektrizität), pojava stalne električne polarizacije nekih kristaliziranih tvari (feroelektrici). Feroelektricitet ne postoji kod kovina. Dvije su vrste feroelektrika. Kod jednih se spontana polarizacija događa… Nastavi čitati →
feromagnetizam, pojava jakog magnetiziranja nekih tvari (željezo, nikal, kobalt, gadolinij i dr.) koje se nazivaju feromagneti(ci). Permeabilnost feromagnetika nekoliko je tisuća puta veća od permeabilnosti paramagnetskih i dijamagnetskih tvari. F. je trajan i nestaje samo iznad određene temperature… Nastavi čitati →
feromoni, složeni org. spojevi, nosioci “kem. poruka” u komuniciranju među životinjama iste vrste, posebno među insektima. Djelovanje f. postoji i kod sisavaca. Pretpostavlja se da f. djeluju i na soc. ponašanje ljudi. Prije su se zvali ektohormoni.
Ferrari, Lodovico, talijanski matematičar (Bologna, 2. II. 1522 – kraj Bologne, 5. X. 1565). Učenik → G. Cardana. Našao formule (objavio ih Cardano 1545) za rješenja opće algebarske jednadžbe 4. stupnja.
Ferraris, Galileo, talijanski inženjer i fizičar (Livorno Vercellese/Piemonte, danas Livorno Ferraris, 31. X. 1847 – Torino, 7. II. 1897). Bavio se istraživanjima u optici i elektrotehnici, predavao fiziku u Torinu. Najvažniji mu je izum elektromotor… Nastavi čitati →
Fert, Albert, francuski fizičar (Carcassonne, 7. III. 1938). Doktorirao na Sveučilištu Paris-Sud u Orsayu, gdje je profesor i znanstveni direktor zajedničkoga projekta francuskoga Nacionalnoga centra za znanstveno istraživanje i Grupe Thales. Otkrio postojanje velikih magnetskih otpora (GMR – giant… Nastavi čitati →
Feynman, Richard Phillips, američki fizičar (New York, 11. V. 1918 – Los Angeles, 15. II. 1988). Profesor na Sveučilištu Cornell (1945–50) i na California Institute of Technology (1950–88). Sudionik projekta Manhattan (izrade atomske bombe) u II.… Nastavi čitati →
Fibonacci, nazvan Leonardo iz Pise, tal. matematičar (Pisa, o. 1170 – Pisa, nakon 1240). Iz Arabije prenio u Europu indijsko-arap. sustav brojeva. Prvi primijenio algebru pri rješavanju geometrijskih zadataka. Uveo obilježavanje točaka slovima. Najpoznatije mu je djelo Knjiga… Nastavi čitati →
Fieldsova medalja, prema Johnu Charlesu Fieldsu, kan. matematičaru (Hamilton, 14. V. 1863 – Toronto, 9. VIII. 1932), utemeljitelju Zaklade za međunar. nagradu iz matematike koja se svake četvrte godine (od 1936) dodjeljuje matematičarima mlađima od… Nastavi čitati →
Filipović, Ivan, hrvatski kemičar (Sv. Ivan Zelina, 12. XII. 1911 – Zagreb, 11. VIII. 1998). Diplomirao (1935) i doktorirao (1951) u Zagrebu. Radio u željezari u Zenici (1935–41), u Institutu za goriva, rude i metalurgiju… Nastavi čitati →
Fischer, Emil Hermann, njemački kemičar (Euskirchen, kraj Bonna, 9. X. 1852 – Berlin, 15. VII. 1919). Profesor u Erlangenu, Würzburgu i Berlinu (od 1892). Za I. svjetskoga rata odgovoran za organizaciju kemijske proizvodnje u Njemačkoj.… Nastavi čitati →
Fischer, Ernst Otto, njemački kemičar (Solln, danas dio Münchena, 10. XI. 1918 – München, 23. VII. 2007). Sveučilišni profesor u Münchenu (1957–64), Jeni (1959), Marburgu (1960, 1964) i SAD-u. Podijelio Nobelovu nagradu za kemiju sa → … Nastavi čitati →
