Proleksis enciklopedija
online

HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA

nus

Struka
nus (grč.), um, razum, duh; ono što utemeljuje sposobnost shvaćanja osnovnih principa znanja. Kod Anaksagore beskonačan i nepromjenjiv, prvi uzrok kretanja. Kod Platona i Aristotela najplemenitiji dio duše. Aristotel razlikuje pasivni um (n. pathetikos) i aktivni (n. poietikos), koji je božanski i vječni.
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

nusajri ili nosajri

Struka
nusajri ili nosajri, šijitska muslimanska grupacija i vjerska zajednica, prozvana po utemeljitelju Muhamedu ibn Nussairu (IX. stoljeće). Sami se nazivaju alaviti (alauiti). U njihovu se učenju isprepleću islamski, kršćanski i dualistički elementi. Rano su se odvojili od ismailita i… Nastavi čitati →
Ažurirano: 11. lipnja 2013.

Nut

Struka ,
Nut (staroegip. nwt nebo), u egip. mitologiji, božica neba; žena boga zemlje Geba i majka Ozirisa, Seta, Horusa, Izide i Neftis. Dovodi duše mrtvih u nebo, svakodnevno rađa nebeski svod tako da navečer proguta Sunce i ujutro ga porodi. Prikazivana… Nastavi čitati →
Ažurirano: 6. studenoga 2013.

nužnost

Struka
nužnost, što ne može biti drugačije nego takvo kakvo jest. U filozofiji, osobito u metafizičko-ontološkoj tradiciji, temeljni način bitka koji utemeljuje sva zbivanja (determinizam). Osim apsolutne (metafizičke) n., ona može biti još i relativna, kada ovisi o nekoj… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

Njörd

Struka
Njörd, skand. bog plodnosti, bogatstva, mira, blagostanja i morske plovidbe. U skand. i germ. mitovima pripadao lozi Vana; otac Freyra i Freyje. Parnjak božici Nerthus. Mnogi toponimi u Norveškoj i Švedskoj izvedeni su iz njegova imena.
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

O, o

Struka , ,
O, o, 1. Dvadeset i prvo slovo hrv. latinice. 2. Znak za stražnji zaobljeni samoglasnik koji se u različitim jezicima može različito izgovarati (otvoreno ili zatvoreno). 3. U geometriji, kratica za opseg. 4. kem. Oznaka (O) za kem.… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

Obadija

Struka ,
Obadija (hebr. Obadyah), u Bibliji, starozavjetni prorok, ubraja se u dvanaest malih proroka. Djelovao u ←VI. ili ←IV. st. Ili je fiktivno ime sastavljača Knjige Obadijine, kratka spisa protiv Edomaca, koji su nakon pada Jeruzalema pod babilonsku vlast… Nastavi čitati →
Ažurirano: 6. studenoga 2013.

objava ili revelacija

Struka
objava ili revelacija (lat.), općenito, čin kojim Bog ili božansko obznanjuje čovjeku, izravno ili posredno, nešto što nadilazi ljudske spoznajne sposobnosti ili do čega ne može doći razumom, s nalogom daljnjeg prenošenja. Božansko se javlja kao zakonodavac i čuvar moralnog… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

objekt

Struka ,
objekt (lat.) 1. Predmet kao dio vanj. materijalnoga svijeta. U prenesenom smislu, i predmet saznanja i spoznaje djelatnosti subjekta, ono što se može osjetiti i razumjeti kao izdvojeni dio nekoga većeg promatranog područja. 2. U gramatici, riječ na koju prelazi… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

objektivacija

Struka
objektivacija (lat.) filoz Čin opredmećivanja. Biće postaje predmetom svijesti ili praktične obrade time što se objektivira ili opredmećuje, ili se samo pomišlja ili djelatno mijenja. Schelling pojmom “najviša objektivacija” zamišlja sintezu konačnog i beskonačnog u konačnom koja se ostvaruje u… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

objektivizam

Struka
objektivizam (od novolat. objectivus), način shvaćanja stvarnosti po kojem se sva zbilja može tumačiti vlastitim uzrocima, neovisno o subjektu. Oznaka spoznajnih teorija koje daju veću važnost objektivnom elementu od subjektivnog; prema kojima duh u procesu opažanja izravno spoznaje zbilju… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

obrazovanje

Struka
obrazovanje, sveobuhvatni pedagoški proces u cilju intelektualnog oblikovanja osobnosti. Usmjeravanje čitavog čovjeka (intelekt, volja, osjećaj) prema življenom svijetu u cjelini. Obrazovanjem čovjek usvaja pogled na svijet, razvija spoznajne snage i sposobnosti za povezivanje znanja s praktičnom, profesionalnom djelatnošću, razvija… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

obred

Struka ,
obred (lat. ritus), ritual, skup pokreta, čina i verbalnih obrazaca kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetome. Općereligijska pojava obilježena kulturom i civilizacijom određene religijske skupine. Treba razlikovati religijski o. od magijskog, u kojem se neka okultna sila usmjerava… Nastavi čitati →
Ažurirano: 6. studenoga 2013.

obuka

Struka
obuka, davanje i primanje znanja radi stjecanja ili uvježbavanja određenih vještina. Također, sinonim za → nastavu.
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

Occam (Ockham), William

Struka ,
Occam (Ockham), William, engl. skolastički filozof (Ockham, Surrey, o. 1285 – München, 9. IV. 1349). Franjevac, studirao i predavao (od 1317) u Oxfordu. Zbog krivovjerja sudio mu je crkv. sud u Avignonu (1324), ali proces nije bio… Nastavi čitati →
Ažurirano: 6. studenoga 2013.

ocjenjivanje

Struka
ocjenjivanje, bilo kakvo prosuđivanje po vrijednosti, važnosti, značenju i utjecaju. U užem smislu označava vrednovanje (rangiranje, valoriziranje) nekog rada, djela, uspjeha, učinka, proizvoda i sl., prema ljestvici koja obuhvaća određen broj stupnjeva (ocjenâ). O. se primjenjuje bilo pojedinačno, na… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

Ockham, William → Occam, William

Struka ,
Ockham, William → Occam, William
Ažurirano: 6. studenoga 2013.

Očenaš

Struka
Očenaš (lat. Pater noster), također Molitva Gospodnja (lat. Oratio Dominica), najstarija i najraširenija kršć. molitva, koju je prema Bibliji Isus naučio apostole. Prenesena je u trima verzijama: u Matejevu evanđelju (Mt, 6, 9–13), Lukinu evanđelju (Lk, 11, 2–4)… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

odgoj

Struka
odgoj (lat. educatio; grč. paideía), proces intelektualne i moralne formacije osobe, os. u mlađoj razvojnoj dobi. Oblikovanje racionalnog, emocionalnog i voljnog područja ljudskog duha, usvajanje potrebnih spoznaja, stjecanje umijeća i navika, razvijanje intelektualnih sposobnosti, izgrađivanje karakternih crta ličnosti… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

odgojna politika

Struka
odgojna politika, različite mjere, odredbe i zakoni koje donose društv. i polit. institucije (vlade pojedinih država, polit. stranke, vjerske organizacije, sindikati, prosvjetne, odgojne ili škol. nevladine ustanove i dr.) radi poboljšanja odgojnog sustava ili osiguranja vlastitog utjecaja na odgoj… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.