FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI

Quételet, Adolphe

Quételet, Adolphe, belgijski matematičar i astronom francuskoga podrijetla (Gent, 22. II. 1796 – Bruxelles, 17. II. 1874). U Gentu doktorirao matematiku 1819. U Parizu upoznao astronome F. Aragoa i A. Bouvarda te matematičare J. Fouriera… Nastavi čitati

Quincke, Georg Hermann

Quincke, Georg Hermann, njem. fizičar (Frankfurt na Odri, 19. XI. 1834 – Heidelberg, 13. I. 1924). Prof. u Berlinu (1865–72), Würzburgu (1872–75) i Heidelbergu (1875–1907). Konstruirao (1866) interferentnu cijev za određivanje akustičkih valnih duljina. Otkrio… Nastavi čitati

R, r

R, r, 1. Sedamnaesto slovo lat. abecede, dvadeset i treće hrv. latinice. Označava tekući (likvidni) suglasnik, odn. apikoalveolarni vibrant. Može zauzimati i fonetsko mjesto samoglasnika (npr. prst). 2. U geometriji, r je oznaka za polumjer (radijus). 3. U fizici,… Nastavi čitati

Ra

Ra, oznaka za kem. element → radij (lat. radium).

Rabi, Isidor Isaak

Rabi, Isidor Isaak, amer. fizičar (Rymanów, Poljska, 29. VII. 1898 – New York, 11. I. 1988). Završio studij kemije, doktorirao fiziku. Prof. na Sveučilištu Columbia 1937–67, voditelj skupine za istraživanje razvoja lasera na MIT-u 1940–45.… Nastavi čitati

Racah, Giulio (Yoel)

Racah, Giulio (Yoel), izr. fizičar i matematičar (Firenca, 9. II. 1909 – Firenca, 28. VIII. 1965). Studirao u Firenci i Rimu (kod H. Fermija). Prof. u Pisi i od 1939. Jeruzalemu. Ugl. se bavio kvantnom fizikom i… Nastavi čitati

racemizacija

racemizacija, kem. reakcija u kojoj se optički aktivna tvar prevodi u racemičnu (optički neaktivnu) smjesu koja se sastoji od jednakih dijelova desnog i lijevog izomera ili (+) ili d-, i (-) ili l- optički aktivnog spoja. Obično se izvodi… Nastavi čitati

racionalizacija

racionalizacija (prema lat.) 1. Skup mjera kojima se nastoji poboljšati organizacija rada, upravljanje i korištenje postojeće tehnologije, uređaja, materijala, energije, radne snage, u svrhu olakšanja radnog napora, podizanja kvalitete proizvoda ili povećanja efikasnosti proizvodnje. Mjere uključuju pojednostavljivanje proizvodnih procesa, skraćivanje… Nastavi čitati

racionalni brojevi

racionalni brojevi, brojevi koji se mogu prikazati kao razlomci, tj. kao kvocijenti cijelih brojeva a/b gdje je a različit od nule. Npr. 1/7, 16/3, -4/5. Dva su racionalna broja a/b i c/d jednaka ako je ad = bc. Npr.… Nastavi čitati

račun

račun 1. Jedna ili više mat. operacija koje se odnose na brojeve i/ili veličine te koje služe za rješavanje nekog problema. Ujedno tehnika rješavanja problema. Npr. algebarski r., kamatni r., infinitezimalni r., diferencijalni r., integralni r. i sl. 2. Faktura,… Nastavi čitati

račun varijacija

račun varijacija, račun kojim se određuje najveća ili najmanja vrijednost integrala.

račun vjerojatnosti

račun vjerojatnosti, aritmetički postupak računanja stupnja vjerojatnosti događaja, tj. omjer broja nastupanja nekog događaja i broja svih njegovih mogućnosti. Kod bacanja kocke omjer je 1/6, jer kod svakog bacanja od mogućih šest ishoda ostvaruje se samo jedan. S pomoću… Nastavi čitati

računske operacije

računske operacije, operacije povezane s računom i računanjem. Uz osnovne – zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje – postoje i druge matematičke operacije kao potenciranje, korjenovanje (radiciranje), logaritmiranje i sl. U infinitezimalnom računu postoje operacije deriviranja i integriranja.

rad

rad 1. Jedan od osnovnih fizikalnih pojmova, oznaka W (prema engl. work). Srodan pojmu sposobnosti vršenja rada (energije), a izveden iz pojma ljudskog rada. Mehan. rad se definira kao umnožak sile (F) koja djeluje na tijelo i puta (s)… Nastavi čitati

radarska astronomija

radarska astronomija, grana astronomije koja s pomoću radara istražuje udaljenost nebeskih tijela od Zemlje, njihovo orbitalno gibanje, svojstva njihove površine i sl. Radarska refleksija s Mjeseca ostvarena je 1946, s Venere 1958. i sa Sunca 1959. Radarom je prvi… Nastavi čitati

radiestezija

radiestezija (grč.; lat.), osjetljivost nekih osoba (radiestezista) na zračenja (prir. ili umjetna) što im omogućuje da rašljama, njihalom ili sličnim napravama nađu izvore takvih zračenja. Pojava dosad nije objašnjena.

radij

radij (lat. radium), znak Ra, kem. element II-A skupine s rednim brojem 88 u periodnom sustavu elemenata, atomske mase 226,02. Bijela radioaktivna kovina tališta 700 °C, vrelišta 1140 °C. Otkriven u uranovu smolincu 1898. (Maria i Pierre Curie). Vrlo… Nastavi čitati

radijalna brzina

radijalna brzina astron Uzdužna brzina ili brzina nebeskog tijela u smjeru gledanja sa Zemlje. Kad se tijelo udaljava od promatrača na Zemlji, brzina se uzima pozitivna, a kada se približava Zemlji, negativna. Određuje se s pomoću Dopplerova učinka, tj. iz… Nastavi čitati

radijan

radijan (lat.), oznaka rad, jedinica kuta, izvedena jedinica SI. Jednak je kutu između dvaju polumjera (krakova kuta) koji na kružnici čine luk duljine jednake duljini polumjera. 1 rad = 360°/2π = 57,29578°. Puni kut iznosi 2π rad (360°), ispruženi… Nastavi čitati

radijant

radijant astron Točka na nebeskom svodu iz koje izlazi meteorski pljusak/roj.