FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
acetilen (etin), C2H2, nezasićeni ugljikovodik, bezbojan, intenzivna mirisa, eksplozivan plin, otrovan, lakši od zraka, lakotopljiv u acetonu. Gori svijetlim plamenom (karbidne lampe) i plamenom velikih temperatura pa se upotrebljava za rezanje metala i autogeno zavarivanje. Dobiva… Nastavi čitati →
acetiliranje, postupak uvođenja acetilne skupine (CH3CO-) u organske spojeve.
acetilkolin, C7H17NO2, kristalna, hidroskopna tvar, biogeni amin koji ima važnu ulogu u prenošenju živčanih impulsa u autonomnome živčanom sustavu. U obliku klorida primjenjuje se kao sredstvo za širenje krvnih žila i sniženje krvnog tlaka. Izaziva kontrakciju mišića.
acetofenetidin, C2H5O C6H4 NHCOCH3, stariji naziv fenacetin; bijela, kristalna tvar koja se u medicini koristi kao analgetik i antipiretik.
acetofenon, C6H5COCH3, fenil-metil-keton, najjednostavniji mješoviti alifatsko-aromatski keton. Bezbojni kristal, lako se tali, ne otapa se u vodi, ima miris gorkog badema pa se upotrebljava u parfimeriji i kao otapalo. Dobiva se destilacijom smjese… Nastavi čitati →
aceton, CH3COCH3, dimetilketon, 2-propanon, najvažniji alifatski keton. Bezbojna, lakohlapljiva i zapaljiva tekućina ugodna mirisa. Vrelište 56,3 °C i gustoću 0,812 g/cm3. Dobiva se suhom destilacijom kalcijeva acetata, dehidrogenacijom izopropanola, s pomoću… Nastavi čitati →
acidimetrija (latinski: acidus kiseo), metoda analitičke kemije za kvantitativno određivanje kiselina s pomoću titracije otopinom neke baze.
aciditet (latinski), kiselost. Kiseline imaju → pH vrijednost ispod 7.
acido-bazna ravnoteža, održavanje stalnog stupnja kiselosti tjelesnih tekućina, prije svega krvi. Optimalni uvjeti za funkcioniranje organa postoje uz stupanj kiselosti krvi (koncentracija vodikovih iona) između 7,3 i 7,5 pH. Održavanje acido-bazne ravnoteže postiže se djelovanjem puferskih sustava, disanjem, djelovanjem… Nastavi čitati →
Ackeret, Jakob, švicarski fizičar (Zürich, 17. III. 1898 – Küsnacht, 26. III. 1981). Jedan od predvodnika moderne aerodinamike. Osnivač (1932) i ravnatelj (do 1967) Instituta za aerodinamiku (poslije Institut za dinamiku fluida) u Zürichu. Uveo naziv Machov broj za omjer brzine tijela i… Nastavi čitati →
adamantan, C10H16, policiklički ugljikovodik, bez boje i mirisa kamfora. Neki njegovi derivati upotrebljavaju se kao lijekovi.
Adamić, Krešimir, hrvatski fizičar (Špišić-Bukovica, 13. VIII. 1938). Profesor na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu (od 1975). Bavi se istraživanjem magnetske rezonancije primjenom radiovalne spektroskopije.
Adams, John Couch, engleski matematičar i astronom (Laneast, Cornwall, 5. VI. 1819 – Cambridge, 21. I. 1892). Profesor astronomije u Cambridgeu od 1859. do 1892. Iz nepravilnosti Uranova gibanja izračunao stazu gibanja dotad nepoznatoga nebeskog… Nastavi čitati →
Adams, Walter Sydney, američki astronom (Keşap, Turska, 20. XII. 1876 – Pasadena, 11. V. 1956). Radio na opservatorijima u Wisconsinu (1901–04) i Pasadeni (od 1904, ravnatelj 1923–46). Bavio se → spektroskopijom Sunca i zvijezda,… Nastavi čitati →
adenin, 6-aminopurin, C5H5N5, kristalna tvar koja se nalazi u mnogim biljkama. Sastojak nukleinskih kiselina i nekih koenzima. Ima važnu ulogu kod prijenosa informacija u stanicama. Primjenjuje se u istraživanju nasljeđivanja, virusnih bolesti i raka.
adenozin, jedan od četiriju nukleozida koji čine sastav ribonukleinske kiseline. Sadrži purinsku bazu adenin i šećer ribozu. Njegov najvažniji derivat adenozin-trifosfat (ATP) važan je kao izvor energije za normalno funkcioniranje živih stanica.
adenozin-fosfatne kiseline, organski spojevi u živoj stanici koji daju velik dio energije za odvijanje biokemijskih procesa. Sastoje se od adenina vezanog na ribozu (adenozina) i od fosfatnih radikala.
adhezija (latinski: adhaereo prianjati) 1. med Priraslica, sraslica. 2. bot Prirodno ili umjetno (kod cijepljenja) spajanje, prirašćivanje organa koji pripadaju raznim biljkama. 3. fiz Privlačna sila između molekula različitih tijela koja se dodiruju. 4. pravo Pristanak na neku obvezu, ugovor… Nastavi čitati →
adicija (latinski) 1. mat Zbrajanje. 2. kem Vezanje atoma vodika, drugih elemenata ili radikala na mjestu dvostruke ili trostruke veze između atoma ugljika u nezasićenim organskim spojevima.
adipinska kiselina, butandikarboksilna kiselina, HOOC (CH2)4 COOH, bezbojni kristali topljivi u alkoholu. Važna je u industriji plastičnih masa (najlon, perlon). U prehrambenoj industriji zamjenjuje vinsku kiselinu.
