GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Ozren, planina u sjeveroist. Bosni, s od Sarajeva; brojni vrhovi iznad 1000 m. Prekrivena šumom (četinjače). Podnožjem Ozrena izgrađena cesta Sarajevo–Olovo. S Ozrena je srp. vojska napadala Sarajevo tijekom rata 1990-ih.
Øresund (šved. Öresund), morski prolaz na S Europe, odvaja dan. otok Sjælland na Z od Švedske na I. Povezuje prolaz Kattegat na S s Baltičkim morem na J. Dug 105 km, širok između 3 i 48 km. Minimalna dubina 7… Nastavi čitati →
P’enghu (port. Pescadores), skupina od 64 otoka, o. 50 km z od obale Tajvana; 127 km2; 91 500 st. Vulkanskog podrijetla, građeni od bazaltne lave i koraljnih vapnenaca. Najveći su P’enghu, Pai-sha i Yü-weng. Najviši vrh o.… Nastavi čitati →
Pabianice, grad u sred. Poljskoj, vojvodstvo Łódzkie; Poljska; 71 313 st. Dio urbane aglomeracije grada Łódźa. Drugi po važnosti grad vojvodstva. Smješten uz želj. prugu Łódź–Wrocław koja je bila temelj razvoja tekst. ind. Naselje se prvi put spominje… Nastavi čitati →
Pacaraimã Serra ili Pakaraima, gorsko područje na prostoru Brazila, Venezuele i Gvajane. Gorje se proteže u smjeru istok–zapad u duljini od oko 400 km i predstavlja granicu između Brazila i Venezuele te Brazila i Gvajane. Razvodnica između doline rijeke… Nastavi čitati →
Pachácamac, pretkolumbovsko nalazište na području doline Lurin, na obali današnjeg Perua, ji od Lime. Prvi ostaci iz ranog međurazdoblja (←200–600). Pronađeni ostaci piramida i hrama. U razdoblju od VII. do XI. st. značajno svetište te najznačajnije naselje carstva Huari… Nastavi čitati →
Pachaimalai, gorski niz u sav. državi Tamil Nadu, Indija. Gorje predstavlja ist. nastavak Ist. Gata. Zauzima površinu od o. 13 500 km2. Građeno od gnajsa. Padine disecirane brojnim dolinama prekrivenima glinastim tlima. Vrhovi su uravnjeni i… Nastavi čitati →
Pachuca De Soto, glavni grad savezne države Hidalgo, Meksiko; 319 581 st. Smješten na obroncima Sierra Madre Oriental (2426 m n.m). Jedan od prvih španjolskih gradova na tom području. Godine 1534. otkrivena nalazišta srebra. U blizini je lokalitet… Nastavi čitati →
Pacifik (španj.) → Tihi ocean
Pad ili Po, najdulja rijeka u Italiji, 652 km, porječje o. 70 000 km2. Izvire na području Monte Visia, ulijeva se u Jadransko more. Najznačajniji pritoci su Sesia, Ticino, Adda, Oglio, Mincio, Tanaro i Trebbia.… Nastavi čitati →
Padang, visočje u zaleđu zap. obale Sumatre, provincija Sumatera Barat, Indonezija. Dio gorja Barisan. Nekoliko vulkana, najviši Mount Merapi (2891 m). Razvoj područja započeo otkrićem ugljena, danas poljoprivreda i turizam gl. grane. Gl. naselja Bukittinggi i Sawahlunto.
Padang, središnje naselje provincije Sumatera Barat; 840 352 st., aglomeracija 918 364 st. Smješten na zap. obali otoka Sumatre. Prvo naselje osnovali su Nizozemci o. 1680. Poč. XIX. st. grad je pod upravom Britanaca. Tijekom XIX. st.… Nastavi čitati →
Paderborn, grad i okrug u sav. zemlji Nordrhein–Westfalen, Njemačka; naselje 143 096 st., okrug 1245 km2, 295 466 st. Smješten na r. Pader, pritoku Lippe. U gradu je osnovano Sveto Rim. Carstvo Njem. Narodnosti. Tijekom… Nastavi čitati →
Padjelanta, najveći nac. park u Švedskoj, na SZ zemlje između norv. granice na Z i NP Sarek na I. Površina 2010 km2. Osn. 1962. Park obuhvaća veći broj jezera, gorskih vrhova, dolina i ledenjaka.
Padova, grad u istoimenoj provinciji, regija Veneto, Italija; 205 248 st. Tragovi naselja datiraju iz neolitika. U vlasti Rima od ←225; municipij (Patavium) od ←49. U ranome sr. vijeku stradava u provalama Gota, Huna i Langobarda. U XII.… Nastavi čitati →
Páfos, grad na jugozap. dijelu Cipra; 35 961 st. Nastao iz dvaju ant. naselja – grč. Palaipaphosa (nalazio se na mjestu današnjeg Pírgosa) te rim. Novog Páfosa. Novi P. razvijao se kao luka staroga grada, a utjecaj jača… Nastavi čitati →
Pag, grad i središte gradskoga upravnog područja, u Zadarskoj županiji, na istoimenom otoku, na istočnoj obali otoka u Paškom zaljevu, u podnožju Kršine. Grad ima 2849, a gradsko upravno područje 3846 stanovnika (2011). Luka. Unutarnji dio… Nastavi čitati →
Pag, otok u u skupini sjevernodalmatinskih otoka, između Kvarnerića, otoka Škrde, Mauna i Vira te Velebitskoga kanala. Pruža se usporedno s obalom u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Površine 284,6 km2. Duljina obale 269,2 km, koeficijent razvedenosti 4,5, najviši vrh… Nastavi čitati →
