Ackermann, Max, njemački slikar (Berlin, 5. X. 1887 – Bad Liebenzell, 14. XI. 1975). Portrete, krajolike i figuralne kompozicije slikao u početku pod utjecajem secesije, potom ekspresionizma, te apstraktnog ekspresionizma u posljednjoj fazi.
Ackermann, Rudolf, njemački industrijalac i trgovac umjetninama (Stollberg, 20. IV. 1764 – Finchley, London, 30. III. 1834). U Londonu izdavao mjesečnik The Repository of Arts. Među prvima u Engleskoj upotrebljavao litografiju.
Acollas, Émile, francuski pravnik i političar (La Châtre, 25. VI. 1826 – Asnières, 17. X. 1891). Predavao građansko pravo na Sveučilištu u Bernu 1870–71; organizator I. kongresa mira u Ženevi 1867. Na poziv Pariške komune… Nastavi čitati →
Aconcagua, planina i istoimeni vrh u Argentini, zapadno od Mendoze, nedaleko od granice s Čileom; 6960 m n. m. Najviši vrh Anda i obiju Amerika. Prvi put osvojen 1897.
Aconcio, Giacomo (pravo ime Giacomo Contio), talijanski vjerski reformator i filozof (Trento, 7. IX. 1492 – London, 11. V. 1566). Pristaša protestantizma. U djelu O metodi (De methodo, o. 1558) preteča Descartesa, a u djelima… Nastavi čitati →
Acosta, Uriel (pravo ime Gabriel da Costa), židovski filozof (Porto, o. 1585 – Amsterdam, 1640). Iz židovske obitelji koja je prisilno prešla na katoličku vjeru. Vrativši se židovstvu dolazi u sukob s ortodoksnim rabinima koji ga proganjaju. Počinio samoubojstvo. Zastupao… Nastavi čitati →
ACP, kratica za 1. Agence Central de Presse, francuska novinska agencija; 2. Agence Congolaise de Presse, kongoanska novinska agencija.
Acquapendente, Girolamo Fabrizio d’→ Fabrizio d’Acquapendente, Girolamo
Acquaviva, Claudio, general isusovačkog reda (Napulj, 14. IX. 1543 – Rim, 31. I. 1615). Izabran za isusovačkoga generala 1580; jedan od najznačajnijih vrhovnih poglavara isusovaca. Učvrstio nutarnju strukturu reda, dovršio izradu školskog sustava Ratio studiorum,… Nastavi čitati →
Acqui Terme, grad i lječilište u Italiji, → Pijemont, provincija Alessandria; 23 000 stanovnika. Poznate sumporne toplice još od antike (Aquae Statiellae); ostaci rimskog vodovoda.
acre (engleski), mjera za površinu tla u Velikoj Britaniji i SAD-u. 1 acre = 40,467 ara = 4046,87 m2 = 0,404687 ha (hektara).
Acre, najzapadnija savezna država Brazila, na granici s Peruom i Bolivijom; 733 559 stanovnika (2010), 164 123 km2, slabo naseljena (4,47 st./km2), 22 općine. Glavni grad → Rio Branco. U podnožju… Nastavi čitati →
Ács (Kovács), Károly, mađarski pjesnik i prevoditelj (Subotica, 8. IX. 1928). Rabeći tradicionalne oblike piše urbanu i intelektualnu poeziju. Sastavljač i prevoditelj antologije jugoslavenskog pjesništva. Glavna djela: Pohvala voznom redu; Dim pjesme, pjesme dima.
act (engleski: čin), pravno relevantna manifestacija volje; u engleskoj i američkoj pravnoj tradiciji naziv za zakonski propis uopće koji usvoji zakonodavno tijelo (u Velikoj Britaniji – parlament, u SAD-u – kongres).
Acta Adriatica, hrvatski znanstveni časopis, polugodišnjak Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu; izlazi od 1932, pokretač i prvi urednik → Vale Vouk. Časopis se bavi problemima biologije mora, fiziografije te morskog ribarstva; namijenjen međunarodnim znanstvenim… Nastavi čitati →
Acta botanica Croatica, prvi hrvatski znanstveni botanički časopis, godišnjak Biološkog odjela Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Izlazi od 1925. pod nazivom Izvješća Botaničkog zavoda Kr. sveučilišta u Zagrebu, od 1957. pod gornjim naslovom. Pokretač i prvi urednik… Nastavi čitati →
Acta diurna (Acta populi ili Acta publica), službena publikacija koju je pokrenuo Gaj Julije Cezar, objavljivana u Rimu od ←59. do III. stoljeća donoseći odluke Senata, proglase magistrata te vijesti o važnijim dnevnim događanjima; smatra se pretečom novina.
Acta medica croatica, hrvatski medicinski časopis, izlazi od 1947. u Zagrebu prateći razvoj znanstvene medicine, posebice patofiziologije, biokemije, imunologije te farmakologije. Do 1991. izlazio pod naslovom Acta medica Iugoslavica.
Acta pharmaceutica, hrvatski znanstveni farmaceutski časopis međunarodnog ugleda, izlazi od 1951. u Zagrebu kao tromjesečnik. Od 1974. tiska se pretežito na engleskome donoseći veći broj radova stranih autora. Do 1991. izlazio kao Acta pharmaceutica Iugoslavica, od 1992. pod gornjim naslovom.
