Fabri, Umberto, hrvatski violončelist i glazbeni pedagog talijanskoga podrijetla (Alessandria, 22. XII. 1880 – Zagreb, 17. III. 1960). Studirao u Bologni, tamo započeo karijeru, u Zagrebu od 1906, profesor na glazbenoj školi Hrvatskoga glazbenog zavoda… Nastavi čitati →
Fábri, Zoltán, mađarski filmski redatelj i scenograf (Budimpešta, 15. X. 1917 – Budimpešta, 23. VIII. 1994). Najistaknutiji autor prve poststaljinističke generacije mađarskih filmaša, svojim opusom daje pregled društvenog i političkog života Mađarske u XX. stoljeću.… Nastavi čitati →
Fabricius, Johann Christian, dan. entomolog (Tondern, 7. I. 1745 – Kiel, 3. III. 1808). Linnéov učenik. Predložio novu taksonomsku klasifikaciju kukaca prema dijelovima čeljusti. Upozorio da nove vrste mogu nastati utjecajem okoliša na anatomske strukture.
Fabrio, Nedjeljko, hrvatski književnik (Split, 14. XI. 1937 – Rijeka, 4. VIII. 2018). Diplomirao jugoslavistiku i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1961. Uređivao časopise Riječka revija (1963–65) i Kamov (1970–71). Bio je… Nastavi čitati →
Fabris, Minski, hrv. jedriličar (Split, 2. VIII. 1941). Završio trenersku školu, član kluba JK Labud (Split). Osvajač zlatne medalje na EP 1978. u klasi Finn i srebrene u istoj disciplini 1977. Triput nastupio na OI 1972–80.
Fabritius, Carel, holandski slikar (Middenbeemster, kršten 27. II. 1622 – Delft, 12. X. 1654). Najbolji i najdarovitiji Rembrandtov učenik i učitelj slavnoga J. Vermeera van Delfta. Izgradio vlastiti stil poglavito u primjeni svjetla i sjene;… Nastavi čitati →
Fabrizio d’Acquapendente, Girolamo, tal. liječnik (Acquapendente, 20. V. 1533 – Padova, 21. V. 1619) Jedan od najvažnijih anatoma renesanse, začetnik suvr. humane i komparativne embriologije. Dao prvi opis zalistaka u venama, na temelju čega je… Nastavi čitati →
Fabry, Rudolf, slovač. pjesnik (Budmerice, 8. II. 1915 – Bratislava, 11. II 1982). Jedan od vodećih slovač. nadrealističkih pjesnika (Odsječene ruke, 1935). U njegovim stihovima česti su motivi paradoksalnosti i apsurdnosti života, koji se… Nastavi čitati →
fabula (lat.) 1. Slijed događaja u nekom knjiž. djelu. Pojam se također upotrebljava za sadržaj knjiž. djela. 2. U rim. književnosti scenska igra: fabula atellana (pučka drama), fabula trabeata (pučka komedija), fabula cothurnata (tragedija s grč. motivima), fabula praetextata (tragedija… Nastavi čitati →
Fabvier, Charles Nicolas, franc. general (Pontà-Mousson, 10. XII. 1782 – Pariz, 14. IX. 1855). Ratovao s Napoleonom, poslije sloma emigrirao u Španjolsku. Branio Atenu 1827. gdje su mu Grci podigli spomenik.
Facciolati, Jacopo, talijanski leksikograf i filolog (Torreglia, 4. I. 1682 – Padova, 26. VIII. 1769). Profesor teologije na Sveučilištu u Padovi. Važnija djela: Talijanski pravopis i Lexicon Septem Linguarum (Rječnik sedam jezika,… Nastavi čitati →
face-lifting (engl.), kozmetička operacija, pri kojoj se odstranjuju bore s lica.
facelija (lat. Phacelia), biljni rod iz por. Hydrophyllaceae; jednogodišnje zeljaste biljke, ljevkasta, obično plava vjenčića; ukrasna biljka, podrijetlom iz Sjev. Amerike; zbog pčela sadi se i medonosna Ph. tanacetifolia.
Faces, The, britanska rock grupa nastala nakon što su se početkom 1970-ih pjevač → Rod Stewart i gitarist Ron Wood (Hillingdon, 1. VI. 1947) pridružili nekadašnjim članovima grupe → Small Faces – klavijaturistu Ianu McLaganu,… Nastavi čitati →
faceta (franc.), ploha dijamanta ili bilo kojega drugog dragog kamena dobivena brušenjem.
facetno oko (franc.), mrežasto o., organ vida u kukaca i rakova sastavljen od više jednostavnih očiju (omatidija); svaki omatidij sazdan je od leće, kristalnoga čunjića i nekoliko osjetnih stanica.
facijalis (lat. facies lice), lični, topografski i funkcionalno vezan uz područje lica (npr. nervus facialis lični živac; arteria facialis lična arterija).
facijes (lat. facies lice) 1. Lice, prednji dio glave od čela do brade. 2. Ploština ili strana na organima ili anatomskim strukturama. 3. Dio opisa kliničkih simptoma koji licu daju karakteristični izraz.
facijes 1. Pojava stijenske mase koja se svojim sastavom i načinom pojavljivanja razlikuje od drugih. 2. Ukupne litološke, paleontološke, mineraloške i strukturne značajke stijene koje upozoravaju na uvjete nastanka.
facijes zelenih škriljavaca, regionalno metamorfni facijes niskih temperatura; tipične su stijene tog facijesa zeleni škriljevac (“grinšist”), kloritni škriljevac, filit, a minerali stabilni u tom facijesu jesu aktinolit, albit, klorit, epidot.
