Szilágyi, Sándor, mađ. povjesničar i publicist (Cluj, 30. VIII. 1827 – Budimpešta, 12. I. 1899). U vrijeme revolucije 1848–49. suradnik Kossuthova glasila Pesti Hírlap. Jedan od utemeljitelja Mađ. pov. društva i ured. njegova časopisa Századok. Proučavao povijest… Nastavi čitati →
Szilárd, Leó, mađarsko-američki fizičar i molekularni biolog (Budimpešta, 11. II. 1898 – La Jolla, 30. V. 1964). Studirao u Budimpešti i u Berlinu kod nobelovaca A. Einsteina, M. Plancka i M. von Lauea. Nastavio suradnju s Einsteinom (Einstein-Szilárdova pumpa),… Nastavi čitati →
Szolnok, gl. grad županije Jász-Nagykun-Szolnok, I sred. Mađarske, na ušću r. Zagyve u Tisu, 90 km ji od Budimpešte; 76 000 st. Prom. čvorište (želj. i cestovni most preko Tise, riječna luka); tekst., kem. i drvna ind. Termalni izvori.
Szombathely, gl. grad županije Vas, zap. Mađarska, na r. Gyöngyös, 20 km od granice s Austrijom; 80 200 st. Želj. križište i trg. središte poljoprivr. regije (vinogradarstvo, voćarstvo; medarstvo); ind. obuće i odjeće, poljoprivr. strojeva. Katedrala i biskupska palača… Nastavi čitati →
Szujski, Józef, poljski povjesničar i književnik (Tarnów, 16. VI. 1835 – Krakov, 7. II. 1883). Sveučilišni profesor u Krakovu, tajnik Poljske akademije znanosti. Pisao pjesnička djela i drame, bavio se književnim prevođenjem. U povijesnim djelima poglavito proučavao prošlost Poljske.… Nastavi čitati →
Szymanowski, Karol, polj. skladatelj (Tymoszówka, Ukrajina, 3. X. 1882 – Lausanne, 29. III. 1937). Najznatniji polj. skladatelj prvih desetljeća XX. st. Studirao u Varšavi, usavršavao se u Berlinu. Prvu skladbu napisao već s 9 godina, prvi opus (Devet preludija… Nastavi čitati →
Szymborska, Wisława, poljska pjesnikinja (Prowent/Kórnik, 2. VI. 1923 – Krakov, 1. II. 2012). Početkom 1950-ih objavljuje prvu zbirku pjesama (Zato živimo), ali vrlo brzo napušta socrealističku matricu stvorivši osebujan poetski svijet zasnovan na ironiji, paradoksu, kontradikciji i humoru. Jedna… Nastavi čitati →
Szymonowic, Szymon (latinizirano Simon Simonides), poljski pjesnik (Lavov, 24. X. 1558 – Czernięcin pod Zamościem, 5. V. 1629). Studirao u Krakovu, Francuskoj i Belgiji. Organizirao akademiju u Zamośću. Pisao na latinskom i poljskom (zbirka 20 idila Sielanki, 1614). Ugledao se na Pindara i Horacija.
Š, š 1. Dvadeset i peto slovo hrv. latinice. 2. Znak za bezvučni prednjonepčani šuštavi suglasnik.
Šabac, grad u Srbiji, 54 832 st. Leži na obali Save, u Mačvi. Na mjestu današnjega grada u XV. st. naselje Zaslon s dubr. kolonijom; Turci su 1470. osnovali Šabac. U XVIII. st. kratko vrijeme pod habsburškom vlašću; Svištovskim… Nastavi čitati →
šabat (hebr. šabbath) → sabat
šablona (njem.), obrazac, kalup ili model prema kojem se nešto izrađuje, reproducira ili serijski umnaža, npr. prilikom soboslikarskih i dekoraterskih radova ili za izradu odljevaka od gipsa ili metala. U prenesenom značenju, uzor koji se slijepo oponaša ili koji je… Nastavi čitati →
šadrvan ili šedrvan (turski şadrvan, od perzijskoga šādirwān), vodoskok ili česma obično s više mlazova, bazenom od kamena ili mramora, kružna ili višekutna oblika pred džamijom ili u vrtu orijentalnoga tipa.
Šafarik, Janko, slovački liječnik, povjesničar, numizmatičar i muzeolog (Kiskőrös, Mađarska, 14. XI. 1814 – Beograd, 18. VII. 1876). U Novom Sadu polazio gimnaziju u kojoj je ravnatelj bio njegov stric → Pavol Jozef. Započeo studij filozofije i prava,… Nastavi čitati →
Šafárik, Pavol Jozef (na češkom: Pavel Josef Šafařík ili Šafárik), slovački filolog (Kobeliarovo, 13. V. 1795 – Prag, 26. VI. 1861). Studirao u Jeni, profesor i ravnatelj novoosnovane srpske gimnazije u Novom Sadu, u kojem je boravio… Nastavi čitati →
šafran (Crocus), podlesak, rod biljaka jednosupnica iz por. perunike (Iridaceae) s o. 80 vrsta. Nježni cvjetovi bijele, žute ili plave boje uronjeni su gotovo u zemlju. Listovi su dugi i uski, lancetasti. Plod je mnogosjemeni tobolac. Prašnici se upotrebljavaju… Nastavi čitati →
Šagi-Bunić, Tomislav Janko, hrvatski teolog (Brodarovec, kraj Ivanca, 2. II. 1923 – Zagreb, 9. II. 1999). Franjevac kapucin, provincijal Ilirske provincije hrvatskoj i slovenskih kapucina (1955–58); profesor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Jedan od osnivača → Kršćanske sadašnjosti… Nastavi čitati →
šah (perz. vladar, kralj, car), kroz povijest, naslov vladara u Iranu, Afganistanu i nekim zemljama sred. i juž. Azije. Služb. naslov glasi šahinšahom (kralj kraljeva).
šah (iz perzijskoga), igra s 32 figure na kvadratnoj ploči (šahovnici) podijeljenoj na 64 polja. Vuče podrijetlo od → čaturange, koja je iz Indije dospjela u Perziju i posredstvom Arapa u VII. stoljeću i u Europu (šatrandž).… Nastavi čitati →
