agrarna prenapučenost, višak poljoprivrednog stanovništva u odnosu na stvarne potrebe za radnom snagom u poljoprivredi. Takva prikrivena nezaposlenost, karakteristična danas samo za nerazvijene zemlje, postaje očita kad se pojave mogućnosti zaposlenja izvan poljoprivrede – tada se smanjuje stanovništvo na… Nastavi čitati →
agrarna reforma, još od antičkih vremena označivala je ponajprije promjene vlasničkih odnosa u poljoprivredi (ukidanje ropstva, a poslije i kmetstva ili raznih oblika polufeudalnih odnosa). Po novijem shvaćanju, kakvo je nastalo u specijaliziranim agencijama UN-a (ILO, FAO, ECOSOC), agrarna… Nastavi čitati →
agrarni protekcionizam, zaštita domaće poljoprivredne proizvodnje i domaćih proizvođača od inozemne konkurencije. Još od vremena merkantilizma (XVI–XVIII. stoljeće) većina je zemalja Zapadne Europe trajno provodila agrarni protekcionizam, u SAD-u on je bio od samog početka vrlo jak, a tijekom… Nastavi čitati →
agrarno pitanje, ukupnost ekonomskih i socijalnih problema povezanih s posjedovnim odnosima glede zemlje i sa životom u poljoprivredi. Ovisi o stupnju gospodarskog razvoja i udjelu poljoprivrede u ukupnoj proizvodnji, te se u raznim zemljama i vremenima javlja u vrlo… Nastavi čitati →
agravacija (latinski: aggravo učiniti težim), prikazivanje vlastitog stanja, napose zdravstvenog, težim nego što zapravo jest. Može biti nesvjesna, kod neurotičara, ili svjesna, bliska simulaciji, u bolesnika koji traže neku odštetu ili povlasticu. Katkada se taj izraz rabi da se označi pogoršanje simptoma bolesti.
Agre, Peter, američki molekularni biolog i liječnik (Northfield, Minnesota, 30. I. 1949). Diplomirao medicinu na Sveučilištu Johns Hopkins (1974), na kojem je poslije postao profesor biokemije (1993). Izolirao i odredio strukturu proteinskih kanala (akvaporina) za transport vode staničnim membranama.… Nastavi čitati →
agregat (latinski) 1. Nešto što je složeno, od različitih dijelova sastavljeno u jedno. 2. tehn Skupina istovrsnih ili raznovrsnih dijelova koji zajedno čine jedinicu ili radnu cjelinu (uređaj), npr. parna turbina, motor s unutarnjim izgaranjem, električni generator. 3. građev Mineralni… Nastavi čitati →
agregatna ponuda, ukupna vrijednost dobara i usluga što su ih sva poduzeća u nacionalnom gospodarstvu voljna proizvoditi i nuditi u određenom vremenu pri različitim općim razinama cijena.
agregatna potražnja, ukupno planirano ili željeno trošenje na dobra i usluge u nacionalnom gospodarstvu u određenom vremenu pri različitim općim razinama cijena. Definira se svojim sastojcima: potražnjom stanovništva (osobna potrošnja), poduzeća (investicijska potrošnja), države (javna potrošnja) i neto izvozom… Nastavi čitati →
agregatno stanje, stanje u kojemu se može pojaviti tvar. S obzirom na promjenjivost volumena i oblika tvari, razlikuju se tri agregatna stanja: čvrsto (volumen i oblik nepromjenjivi), tekuće (volumen, bez određenog oblika, nepromjenjiv) i plinovito (popunjava bilo koji volumen).… Nastavi čitati →
agregiranje, postupak grupiranja i zbrajanja srodnih varijabli (ekonomskih veličina, pojava ili procesa) radi stvaranja zbirnih pokazatelja poslovne uspješnosti ili gospodarskog rasta (npr. društveni bruto proizvod ili nacionalni dohodak), u svrhe planiranja ili vođenja ekonomske politike (npr. utjecaja na agregatnu… Nastavi čitati →
Agrell, Per Sigurd, švedski slavist i pjesnik (Rämmens, Värmland, 16. I. 1881 – Lund, 19. IV. 1937). Profesor u Lundu, proučavao opću indoeuropeistiku, slavensko-baltičke jezične dodire te slavensku akcentologiju i semantiku. U nizu radova objašnjavao podrijetlo i značenje… Nastavi čitati →
agreman (francuski: agrément), pristanak, odobrenje; u diplomaciji odobrenje države primateljice kod imenovanja novoga diplomatskog predstavnika neke zemlje; agreman se u pravilu traži usmeno (bilješka na neslužbenom papiru s osnovnim biografskim podacima predložene osobe); prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim… Nastavi čitati →
agresija (latinski: napadaj) 1. U međunarodnom pravu, napadaj jedne države (agresor) na drugu vojnim snagama i svim sredstvima na njezino područje, neovisnost i suverenost, te teritorijalnu cjelovitost; agresija je svako djelovanje usmjereno protiv postojanja i neovisnosti druge države i protiv… Nastavi čitati →
agresivnost 1. Karakterno svojstvo pojedinca koje se očituje u sklonosti prema napadanju, nasilju, svadljivosti, šokiranju društvene okoline i sl. 2. Biopsihološko svojstvo utemeljeno na instinktu samoodržanja i težnji za afirmacijom ličnosti; očituje se u činu nasilja na sve što sprječava… Nastavi čitati →
agrest (latinski: agrestis surov, divalj), greš, nezrela zrna grožđa konzervirana u octu, odnosno sok od nezrela grožđa ili drugoga kiselog divljeg voća, rabi se za zakiseljavanje umjesto octa.
Agricola (Akermann), Alexander, skladatelj flamanskog podrijetla (Flandrija, o. 1446 – Valladolid, 1506). Bio u službi talijanskih (Sforza u Milanu) i burgundskih (Filip Lijepi u Bruxellesu) dvorova; s potonjim dva puta putovao u Španjolsku. Skladao mise, motete i šansone.
Agricola, Georgius (pravim imenom i prezimenom Georg Bauer), njemački filolog, prirodoslovac i liječnik (Glauchau, 24. III. 1494 – Chemnitz, 21. IX. 1555). Nazvan “ocem mineralogije”, osnivač rudarstva s metalurgijom kao znanošću. Prvi klasificirao minerale po fizikalnim… Nastavi čitati →
Agricola, Johann (pravo ime Johann Schneider, latinski: Sartor), njemački reformator (Eisleben, 20. IV. 1494 – Berlin, 22. IX. 1566). Za vrijeme studija u Wittenbergu upoznaje Martina Luthera i postaje njegov pristaša i tajnik (1519). Kao upravitelj… Nastavi čitati →
Agricola, Martin (pravo ime Martin Sore), njemački glazbeni teoretičar i skladatelj (Schwiebus, danas Świebodzin, Poljska, 6. I. 1486 – Magdeburg, 10. VI. 1556). U Magdeburgu bio kantor protestantske latinske škole. Za potrebe nastave napisao više priručnika… Nastavi čitati →
