My Lai, selo u Vijetnamu koje su, kao navodno uporište Vijetkonga, napali pripadnici američke vojske 16. III. 1968. i pritom ubili 347 seljana (vijetnamski izvori navode brojku od 504) različitog spola i dobi. Unatoč zataškavanju, zločin… Nastavi čitati →
Mykolaitis-Putinas, Vincas, litavski pisac lirskih pjesama (Pilotiškiai, Marijampolè, 6. I. 1893 – Kačerginè, kraj Kaunasa, 7. VI. 1967). Pisao i romane, drame te bio vrstan prevoditelj. Važ. djela: Grimizni cvjetovi; Između dvaju svitanja;… Nastavi čitati →
Mylius-Erichsen, Ludwig, dan. polarni istraživač (Viborg, 15. I. 1872 – Grenland, 25. XI. 1907). Vođa dviju ekspedicija na Grenland (1902–04; 1906–07) radi istraživanja jezika i običaja Eskima i kartiranja Grenlanda.
Myrdal Reimer, Alva, švedska političarka (Uppsala, 31. I. 1902 – Danderyd, 1. II. 1986). Supruga ekonomista Gunnara Myrdala. Direktorica Odjela za socijalnu sigurnost UN-a 1949–50. Direktorica Odjela za društvena istraživanja Uneska 1950–55. Veleposlanica u… Nastavi čitati →
Myrdal, Gunnar, švedski ekonomist, sociolog i političar (Skattungbyn, 6. XII. 1898 – Danderyd, 17. V. 1987). Profesor na Sveučilištu u Stockholmu. Dobitnik (s Friedrichom von Hayekom) Nobelove nagrade za ekonomiju 1974. za proučavanje zemalja u… Nastavi čitati →
Myslbek, Josef Václav, češki kipar (Prag, 20. VI. 1848 – Prag, 2. VI. 1922). Profesor kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Pragu (1896–1919), znatno utjecao na razvoj češkoga kiparstva. Prolazeći faze od romantizma do realizma… Nastavi čitati →
Mysliveček, Josef (zvan Il divino Boemo i Il Venatorini, prema talijanskom prijevodu njegova prezimena), češki skladatelj (Prag, 9. III. 1737 – Rim, 4. II. 1781). Školovao se u Pragu i Veneciji, kao operni skladatelj djelovao u… Nastavi čitati →
Mysore, također Maisuru, grad na jugu savezne države Karnataka, juž. Indija, na obroncima planine Chamudi (na 770 m n.m.); 868 300 st. Važno industrijsko i trgovačko središte: tekst. (pamuk i svila), prehr., kem., kožarska ind.; obrti. Zračna luka;… Nastavi čitati →
n, N 1. Devetnaesto slovo hrvatske i dvanaesto slovo lat. abecede za sonant n. 2. mat Oznaka za prir. broj (n), odn. skup prir. brojeva (N). 3. geogr Međunar. oznaka za sjever (prema engl. North, franc. Nord),… Nastavi čitati →
N. B. (lat. nota bene pamti dobro), oznaka u tekstu na dio koji je dan usput, ali na koji treba obratiti pozornost.
N. N. (en-en), od lat. nomen nescio ne znam imena ili non nominatus neimenovan(i), oznaka za nepoznatu osobu, npr. na adresama. U tekstovima oznaka za osobu za koju se ne žele dati podaci o imenu i prezimenu.
N’Djamena (do 1973. Fort-Lamy), gl. grad Čada; 721 100 st. Leži na utoku Logonea u Chari, na JZ zemlje, na granici s Kamerunom. Gl. gosp., upr. i kult. središte. Prehr., tekst. ind. Trg. središte poljoprivr. područja; uzgoj pamuka; stočarstvo;… Nastavi čitati →
N’Dour, Youssou, senegalski afro beat kantautor (Dakar, 1. X. 1959). Osim tradicionalne senegalske glazbe mbalax, u mladosti slušao reggae i rhythm and blues; s 15 godina postao vokalni solist najuspješnije senegalske pop grupe Star Band. Početkom… Nastavi čitati →
Na, kem. simbol za element → natrij.
NAACP (akronim od National Association for the Advancement of Colored People Nacionalno udruženje za promicanje položaja obojenih), organizacija nastala u SAD-u 1909. u okviru proslave stogodišnjice rođenja A. Lincolna s ciljem emancipacije obojenog stanovništva SAD-a i suzbijanja rasizma. Upravna tijela… Nastavi čitati →
Nabatejci, arap. narod nastanjen u ←VI/←V. st. na području oko Sinajskog poluotoka i uza sjeveroist. obalu Crvenoga mora. U ←II. st. utemeljili državu s gl. gradom Petrom, koja ubrzo postaje razvijeno stjecište karavanskih putova. Za vladara Arete III. (od… Nastavi čitati →
Nabaţîyat-at-Tahtâ, an– (ili Nabatiyet et Tahta), gl. grad provincije an-Nabaţîyah u juž. Libanonu; 98 400 st. Gl. libanonsko središte proizvodnje duhana; uzgoj vinove loze, maslina, smokava i žitarica. Naseljen većinom šijitskim stanovništvom.
Naberežnye Čelny (do 1930. Čelny, 1982–88. Brežnjev), grad i pristanište na r. Kami u sjev. Tatarstanu, zap. Rusija; 518 900 st. Industr. središte; naglo se razvio nakon 1969. (do 1976. broj stanovnika se ušesterostručio), kada je podignut kompleks tvornica… Nastavi čitati →