POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Szczecin (njem. Stettin), grad na krajnjem SZ Poljske, vojvodstvo Zachodnio-Pomorskie, na r. Odri (njem. Oder), 65 km od Baltičkog mora; 413 700 st., metropolitansko područje 505 700 st. Lučko i brodograđevno središte, zajedno s predlukom Świnoujściem važan polj. lučki sustav.… Nastavi čitati →
Székely (de Kevend; Zekel, Zäckl, Sekelj), plemićka obitelj podrijetlom iz Erdelja. Većinu posjeda držali u Erdelju, a u Hrvatskoj su posjedovali Đurđevac, po kojem su nosili pridjevak de Zenth-Geurgh, te Kostel i Krapinu. Barunat dobivaju 1596. U XV.… Nastavi čitati →
Szentgotthárd, grad u Mađarskoj, uz granicu prema Austriji. Nedaleko od grada austrijski carski vojskovođa → R. Montecuccoli porazio je 1. VIII. 1664. osmanske postrojbe, nakon čega su uslijedile nove uspješne austrijske vojne akcije. Ali pobjeda nije bila povoljno… Nastavi čitati →
Szilágyi, Sándor, mađ. povjesničar i publicist (Cluj, 30. VIII. 1827 – Budimpešta, 12. I. 1899). U vrijeme revolucije 1848–49. suradnik Kossuthova glasila Pesti Hírlap. Jedan od utemeljitelja Mađ. pov. društva i ured. njegova časopisa Századok. Proučavao povijest… Nastavi čitati →
Szujski, Józef, poljski povjesničar i književnik (Tarnów, 16. VI. 1835 – Krakov, 7. II. 1883). Sveučilišni profesor u Krakovu, tajnik Poljske akademije znanosti. Pisao pjesnička djela i drame, bavio se književnim prevođenjem. U povijesnim djelima poglavito proučavao prošlost Poljske.… Nastavi čitati →
Šafarik, Janko, slovački liječnik, povjesničar, numizmatičar i muzeolog (Kiskőrös, Mađarska, 14. XI. 1814 – Beograd, 18. VII. 1876). U Novom Sadu polazio gimnaziju u kojoj je ravnatelj bio njegov stric → Pavol Jozef. Započeo studij filozofije i prava,… Nastavi čitati →
šah (perz. vladar, kralj, car), kroz povijest, naslov vladara u Iranu, Afganistanu i nekim zemljama sred. i juž. Azije. Služb. naslov glasi šahinšahom (kralj kraljeva).
Šah-Džehan (Shāh Jahān), indij. veliki mogul (Lahore, 5. I. 1592 – Agra, 22. I. 1666). God. 1627. naslijedio oca Džahangira. Širitelj islama, dovršio osvajanje Dekana i doveo vlast mogula do vrhunca. God. 1638. preoteo Perzijancima Kandahar u Afganistanu, ali… Nastavi čitati →
Šahin-paša, bosanski veliki vezir (Glasinac, ? – Carigrad, 1647). Godine 1634. imenovan kapidžijskim ćehajom, a 1636. zapovjednikom janjičara; 1637. vezir u Siriji, potom u Bosni (1639) i Kaniži (1642–44), gdje je zapamćen kao vezir čvrste ruke.
Šamal, stari hetitski grad, danas razvaline u Sençirliju, u maloaz. dijelu Turske. Nakon propasti hetitske države (o. ←1200) Š. je postao središte neovisne kneževine s hetitskim vladajućim slojem. O. ←920. zauzimaju ga Aramejci; najveći uspon dostiže u doba vladara… Nastavi čitati →
Šamil, vođa nar. ustanka u Dagestanu (Gimry, Dagestan, o. 1797 – ? Medina, 1871). Sin zemljoposjednika, 1830. pridružio se sufijskoj sljedbi te kao jedan od njezinih prvaka stao na čelo proturuskog pokreta kavkaskih plemena. Kao imam Dagestana (od 1834)… Nastavi čitati →
Šamšiadad I., kralj Asirije. Na vlast došao nasilnim putem. Vladao od o. ←1815. do ←1782. Osvojio Mari. Podigao najstariju palaču u gradu Ašuru (danas Qal’at Sharqat), vodećem vjerskom središtu Asirije. Brojna klinopisna korespondencija Šamšiadadova dvora pronađena je prilikom arheološka… Nastavi čitati →
Šamšiadad V., kralj Asirije. Sin i nasljednik Salmanasara III. Vladao od ←823. do ←811; vlast stekao nakon ratovanja protiv brata Ašurdaninapala. Učvrstio svoju vlast borbama protiv Babilona te sjev. i ist. susjeda. Suprug Semiramide, koja je imala velik utjecaj… Nastavi čitati →
Šang (Shang), kin. dinastija koja je, prema tradic. kin. pov. kronologiji, vladala od ←1766. do ←1122.
Šanjek, Franjo, hrvatski povjesničar (Poljana Biškupečka, kraj Varaždina, 1. IV. 1939 – Zagreb, 27. VII. 2019). Doktorirao povijest u Parizu 1971; profesor crkvene povijesti, metodologije i pomoćnih povijesnih znanosti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Jedan od utemeljitelja i… Nastavi čitati →
Šapur I., perz. vladar iz dinastije Sasanida (u. o. 272). Sin utemeljitelja dinastije Ardašira I. Vladao 241–272. U ratu s Rimom od 243, izvršio uspješan voj. pohod na područje Sirije (243–44. te 256), zauzeo Antiohiju 256. Kraj Edese u… Nastavi čitati →
Šapur II. Veliki, perz. vladar iz dinastije Sasanida (309 – 379). Sin Hormizda II. Kao posmrče formalno proglašen vladarom već po rođenju; samostalno zavladao 325. Nakon višegodišnjeg ratovanja s Rimom sklopio s carem Jovijanom Flavijem mir (363) kojim je… Nastavi čitati →
Šćepan Mali, crnogorski vladar, pustolov i samozvanac (? – ?, 22. IX. 1773). Neutvrđenog podrijetla; pretpostavlja se da je iz Bosne ili Dalmacije. Predstavljajući se kao ruski car → Petar III., uspio se nametnuti Crnogorcima za vladara… Nastavi čitati →
šeher (tur. şehir, od perz. šehr), grad, varoš. Šeher-ćehaja, gradski načelnik, gradonačelnik u Osman. Carstvu.
